https://en.m.wikipedia.org/wiki/Pierre_Lallement

https://en.m.wikipedia.org/wiki/Cape_Verde

http://www.thesaurus.com/browse/got+wind+of

SMART is a mnemonic acronym, giving criteria to guide in the setting of objectives, for example in project management, employee-performance management and personal development. The letters S and M usually mean specific and measurable. The other letters have meant different things to different authors, as described below. Additional letters have been added by some authors. SMART criteria are commonly associated with Peter Drucker’s management by objectives concept.[1] The first-known use of the term occurs i

Source: SMART criteria – Wikipedia

https://en.aegeanair.com/travel-information/baggage/cabin-baggage/

Monilija na koštićavim voćkama

       Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika:

• kao sušenje mladice sa cvjetovima – Monilia (Monilinia) laxa
• kao trulež plodova – Monilia (Monilinia) fructigena

        U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka, kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda, a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. To su nazivi konidijskih formi. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena.

        Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju, višnju, šljivu, breskvu, marelicu. Najčešća je na višnji i breskvi. Monilia fructigena napada  jezgričave voćke (jabuku i krušku), ali isto tako i navedene koštićave vrste. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije.

Sušenje mladica u cvatnji (M. laxa)

        Ako se cvatnja oduži, ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori, moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale, ali samo putem konidija. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (sl. 16 i sl. 24). Jastučići kod M. fructigene su više žućkasti. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije, odraslih plodova.

Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu, nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije, ali je posljedica samo trulež ploda (sl. 13, sl. 14, sl. 15). Od takve infekcije nastaju mumije. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19.

Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. No, u slučaju uzastopnog ponavljanja  kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje, stradaju mladice, javlja se smolotok (sl. 17) i voćka se polagano slabi i suši. To se najčešće događa kod breskve, marelice i višnje, a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive.

Zaštita:

       Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest, posebno u intenzivnim nasadima. Maraska npr. često stradava od te bolesti.

Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja, budući da bolest nije lako suzbiti, posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja.

• Potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. Čak i grane. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji, tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, već za ljetnu.
• Obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća.

          Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate:

1. Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox, Cuperblau, Champion, Caffaro. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste. Naravno, to nije dosta za moniliju.
2. Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane, Captan, Merpan, Stoper, Star, Polyram.
3. I ono najvažnije, treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor, Ronilan DF, Konker, Mythos, Teldor, Kidan, Signum, Cezar, Botril, Folicur, Folicur multi, Ikar, Rektor, Sumilex, Toska, Chorus.

Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša, vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom, naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom.

Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum. Mythos, Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu, ali isto tako djeluju dobro. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil).

Starija sredstva tipa Ronilan, Konker, Kidan, Ikar, Rektor, Sumilex, Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva.

Trulež ploda (M. fructigena)

        Simptomi:

        Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi, meso smeđi, trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (sl. 29, sl. 21, sl. 22, sl. 23).

        Na površini ploda se razviju sivi (M.laxa) ili žućkasti (M.fructigena) jastučići. Katkada u koncentričnim krugovima, ali često i nepravilno raspoređeni. Ako se dva ploda dodiruju, prelazi trulež iz jednog u drugi.

        Biologija: Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša, osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih, nevidljivih okom, pukotina. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu. Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici  širenja monilije, kao i tuča.

Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti, naročito iza kiše.
Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja. Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom. M. fructigena  prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (sl. 25, sl. 26, sl. 27, sl. 28).

       Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod  Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19.

Zaštita:

        Suzbijanje je indirektno. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo, a koji dovode do rana na plodovima. To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila), zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi), breskvin moljac (Anarsia lineatella), breskvin savijač (Cydia molesta), šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) – ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije.

Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine. Monilije će nažalost biti i unatoč tome, a koliko, to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe.

Source: Monilija na koštićavim voćkama – Prvi hrvatski vinogradarski portal

https://www.bloomberg.com/news/articles/2016-11-21/how-renaissance-s-medallion-fund-became-finance-s-blackest-box

http://www.osstip.mk/Odluki.aspx?odluka=12570

http://www.pravdiko.mk/pravni-lekovi-vo-upravnata-postapka/

Alejandro Jodorowsky Prullansky (Spanish: [aleˈxandɾo xoðoˈɾofski]; born 17 February 1929)^[1][2][3]is a Chilean^[4][5]-French film and theatre director, screenwriter, playwright, actor, author, poet, producer, composer, musician, comics writer, and spiritual guru. Best known for his avant-garde films, he has been “venerated by cult cinema enthusiasts” for his work which “is filled with violently surrealimages and a hybrid blend of mysticism and religious provocation”.^[6]

Born to Jewish-Ukrainian and Polish parents in Chile, Jodorowsky experienced an unhappy and alienated childhood, and so immersed himself in reading and writing poetry. Dropping out of college, he became involved in theater and in particular mime, working as a clown before founding his own theater troupe, the Teatro Mimico, in 1947. Moving to Paris in the early 1950s, Jodorowsky studied mime under Étienne Decroux before turning to cinema, directing the short film Les têtes interverties in 1957. From 1960 he divided his time between Paris and Mexico City, in the former becoming a founding member of the anarchistic avant-garde Panic Movement of performance artists. In 1966 he created his first comic strip, Anibal 5, while in 1967 he directed his first feature film, the surrealistFando y Lis, which caused a huge scandal in Mexico, eventually being banned.

His next film, the acid western El Topo (1970), became a hit on the midnight movie circuit in the United States, considered as the first-ever midnight cult film, garnering high praise from John Lennon, which led to Jodorowsky being provided with $1 million to finance his next film. The result was The Holy Mountain (1973), a surrealist exploration of western esotericism. Disagreements with the film’s distributor Allen Klein, however, led to both The Holy Mountain and El Topo failing to gain widespread distribution, although both became classics on the underground film circuit.^[6]

After an aborted attempt at filming Frank Herbert‘s 1965 science fiction novel Dune, Jodorowsky produced three more films, the family film Tusk (1980), the surrealist horror Santa Sangre (1989), and the failed blockbuster The Rainbow Thief (1990). Meanwhile, he has simultaneously written a series of science fiction comic books, most notably The Incal (1980–1989), which has been described as having a claim to be “the best comic book” ever written,^[7] and also The Technopriests and Metabarons. Accompanying this, he has also written books and regularly lectures on his own spiritual system, which he calls “psychomagic” and “psychoshamanism” and which borrows from his interests in alchemy, the tarot, Zen Buddhism and shamanism.^[8] His son Cristóbal has followed his teachings on psychoshamanism; this work is captured in the feature documentary Quantum Men, directed by Carlos Serrano Azcona.

Source: Alejandro Jodorowsky – Wikipedia